Interesne grupe
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 11 | Nivo: Internacionalni univerzitet, Novi Pazar

Interesna grupa je organizovano tijelo sačinjeno od ljudi koji imaju iste ciljeve. Ukoliko članovi grupe svoje ciljeve pokušavaju da ostvare tako da utiču na javnu politiku, radi se o grupi za pritisak.
Interesne grupe
U materijalnoj i duhovnoj proizvodnji svojeg života pojedinci slijede svoje interese. Skala tih interesa veoma je široka i raznolika, a mogućnost njihova ozbiljenja ovisi o metodi njihove artikulacije. Budući da žive u zajednici, ljudi se udružuju i grupiraju. Najčešći oblici politickog grupiranja su primamo i sekundarno grupiranjei^-^rimamo je klasno grupiranje/organiziranje (stranke) a sekundarno je interesno grupiranje/Razlika između stranaka i interesnih grupa je u tome što stranke djeluju poradi osvajanja vlasti: upolitičkonijustavu, a interesne grupe samo radi utjecaia na adresate vlasti. Polje politickog sustava je interesno polje, u kojem se susreću pojedinci s oprečnim interesima. Da ne bi došlo do većih interesnih konflikata, moderne države/moderni politick! sustavi političkim putem posreduju izmedu oprečnih interesa, primjerice udruženja rada i udruženja kapitaia. U torn interesnom polju javljaju se razlicite grupe које žele artikulirati svoje interese. Grupe koje putem mita, korupcije, prijateljskih uvjeravanja, pritiska, sile ili alternativne strategije sistematski utječu-.na adresate javjo&.jjasti:nazivamo interesnim grupama ili grupama zaprmsaJcTRazlika između interesne grupe i grupe za pritisak leži u primjeni metode političkog djelovanja, tj. ako se interesna grupa koristi diplomatskim sredstvima (uvjeravanjem), tada ona zadržava svoj naziv, ali ako se posluži pritiscima i nečistom igrom (nasiljem, pritiskom) tada se nazivlje grupom za pritisak. Nikada jedna grupa ne koristi iskijučivo jedan put do cilja. U politici su u načelu dopuštena sva pravila igre, pa se ponajčešće primjenjuju kombinirane metode u djelovanju interesnih grupa. (1)
Radi boljeg uvida u problem interesnih grupa, valja nešto reći i o njihovoj organizaciji.
Kod nekih interesnih grupa ideologija ne igra nikakvu ulogu, koliko pak neki konkretni interes
materijame prirode, a kod drugih je ideologija bitan čimbenik u integraciji članova u grupu.
Clanovi interesnih grupa ne moraju pripadati istom ideologijskom stajalištu (primjer sindikata),
dok je, prema Beymeu, jasna ideologijska pozicija u slučaju udruženja poslodavaca. Kod
interesnih grupa posloprimaca prevladava birokratsko-oligarhijski tip organizacije, a kod
sindikata podjela na elitu i članove (tj. masu). Tako u sindikatima prevladava elitni
intelektualistički tip organizacije, u kojoj elita organizira i vodi masu do cilja. Svaki tip interesne
grape ima adresate utjecaja. Beyme navodi osnovne adresate: 1. parlament, 2. vlada i uprava, 3.
pravosuđe, 4. stranke, 5. javno mišljenje i 6. međunarodne organizacije.
Za većinu interesnih grupa meta utjecaja je parlament. U političkom sustavu SAD-a velik je utjecaj lobista, pa je za očekivati da će "velika" politika naginjati interesima najbogatijih. "Američki lobiji raspolazu ogromnim sredstvima kako bi utjecali na poslanike i tako osigurali zaštitu interesa grupacija koje predstavljaju. Mnogi misle da su, zahvaljujući toj moći, postali neka vrsta vlade u sjeni." (5) Beyme smatra da je lobizam tipična američka pojava koja ne postoji u europskim demokratskim sustavima, ali postoji mogućnost potkupljivanja političara. Drugi način utjecaja na parlament je preko grapnih peticija i masovnih kampanja, primjerice za ukidanje zakona protiv pobačaja. Vlada i uprava javljaju se kao drugi adresati utjecaja. Za razliku od prethodnog načina, ovdje predstavnici interesnih grupa izravno utječu na članove vlade i ministre pojedinih resora. Dakle, odluke nikada nisu autonomne i oslobođene vanjskih utjecaja (primjer interesne grape poljodjeljaca i ministarstvo poljodjeljstva). Utjecaj na upravu moguć je na svim razinama. "Politick! utjecaji na birokraciju postoje na svim razinama od lokalne uprave do referenata u ministarstvu", kaže Beyme. Ipak je, čini se, lakše utjecati na lokainu nego li na saveznu birokraciju, jer ju je lakše potkupiti. Vrlo je mala mogućnost utjecaja na pravosude zbog specifičnog položaja suca. U torn se slučaju može utjecati neizravno, primjerice pri postavljanju sudaca tj. u kadrovskoj politici pravosuđa, ali i preko znanstvene literature, masovnim peticijama sudovima.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]